Vrtoglavice mogu biti posledica bezazlenog poremecaja u unutrasnjem uvu kao sto su polozajne vrtoglavice, ali isto tako i ozbiljnih oboljenja kao sto je mozdani udar
Pacijent ne moze da zna na osnovu simptoma da li je njegova vrtoglavica opasna ili nije, zbog toga je obavezno pregledati svakog pacijenta sa vrtoglavicom kako bi se ustanovio tacan uzrok.
Najvazniji deo pregleda je uzimanje anamneze kako bi se ustanovilo kakvu to vrtoglavicu pacijent ima:
osecaj okretanja okoline ili osecaj okretanja u glavi
nestabilnost u hodu, zanosenje u stranu
osecaj ljuljanja kao da stoji na camcu
propadanje, tonjenje
Potom je vazno ustanoviti koji to faktori dovode do nastanka vrtoglavica: okretanje, saginjanje ili drugi pokreti ili vrtoglavica nastaje iz cista mira.
Tek nakon pazljivo uzetih podataka prelazi se na otoneuroloski pregled na osnovu koga se moze ustanoviti da li postoji oboljenje vestibularnog sistema.
VideoNistagmografija je moderna metoda koja omogucava detaljno i precizno ispitivanje funkcije vestibularnog sistema (sistema za ravnotezu). Na osnovu ove baterije testova moguce je precizno locirati patoloski proces koji je doveo do pojave vrtoglavica, tj. postaviti tacnu dijagnozu.
Problemi sa vratnom kicmom nisu odgovorni za nastanak vrtoglavica.
Vrtoglavice koje se javljaju pri pokretima u vratu kao sto je okretanje, zabacivanje glave, saginjenje i sl. obicno su posledica jednog poremecaja u unutrasnjem uvu koji se naziva - BPPV = Bezazlene Prolazne Polozajne Vrtoglavice.
Vrtoglavice mogu biti i psihogenog porekla
Vrtoglavica moze nastati i kao posledica stresa. Psihogeni vertigo, kako se nazivaju vrtoglavice na psihickoj osnovi, cesto mogu podsecati na oboljenja vestibularnog sistema. Zbog toga je vazno napraviti detaljan pregled i ispitivanje ravnoteze kako bi se odbacila sumnja na organski uzrok vrtoglavica. Cesto pacijenti koji boluju od Menierove bolesti ili polozajnih vrtoglavica razviju sekundarno i psihogeni vertigo, kao posledicu straha od iscekivanja napada vrtoglavica.
Problami sa cirkulacijom mogu biti uzrok jakih vrtoglavica
Slabija prokrvljenost zadnje lobanjske jame dovodi do iznenadnih napada jake vrtoglavice koja moze trajati i po 15-20 minuta. Ove vrtoglavice su obicno pracene i drugim simptomima slabije prokrivljenosti u ovoj regiji kao sto je zujanje u usima, oslabljen sluh, nestabilnost, iznenadni pad, glavobolja, svetlucanje pred ocima, trnjenje u ekstremitetima . . . Opisani skup simptoma naziva se VertebroBazilarna insuficijencija.
Polozajne vrtoglavice najcesce bezazleni problem u unutrasnjem uvu koji dovodi do jakih kratkotrajnih vrtoglavica pri ustajanju, leganju ili okretanju.
Vestibularna migrena - u napadu migrene pacijent ima jaku vrtoglavicu umesto jake glavobolje. Napadi obicno jake vrtoglavice koja moze imati veoma varijabilno vreme trajanja, praceni su migrenskim simptomima kao sto su foto-fobija, fono-fobija, mucnina i po nekad povracanje.
Pregled pacijenta sa vrtoglavicom:
Detaljno uzimanje anamneze da se vidi kakvu vrtoglavicu pacijent ima.
Otoneuroloski pregled na osnovu koga se orjentisemo da li postoji kakvo ostecenje vestibularnog sistema - sistema za ranvotezu.
Video-nistagmografija (VNG) jedna baterija testova pomocu koje detaljno mozemo ispitati vestibularni sistem.
Specificna terapija koja se koristi kod pacijenata sa vrtoglavicama:
Kanal repozicioni manevar je strucno okretanje pacijenta na krevetu koje u najvecem broju slucajeva dovodi do izlecenja pacijenata koji boluju od polozajnih vrtoglavica – BPPV-a
Vestibularna rehabilitacija je program vezbi namenjen pacijentima sa ostecenim culom za ravnotezu, a ove vezbe imaju za cilj, da pacijenti u hodu budu stabilniji i imaju sto manje vrtoglavica.
Intratimpanalno davanje leka (injekcije u uvo) – ovaj nacin davanja leka se koristi kod oboljenja unutrasnjeg uva kao sto su akutna gluvoca, Menierova bolest i autoimuna bolest unutrasnjeg uva. Kod Menierove bolesti koja se manifestuje iznenadnim napadima jake vrtoglavice ubrizgavanjem leka u srednje uvo ima za cilj da ublazi napade vrtoglavica i po ucestalosti i po intenzitetu.
Uzroci vrtoglavica su brojni, ali spondiloza i druga oboljenja vratne kicme gotovo nikad nisu uzrok vrtoglavica.
Polozajne vrtoglavice su najcesci uzrok vrtoglavica. Pacijenti osete jaku vrtoglavicu pri ustajanju, zabacivanju glave, saginjanju, a po nekad ih probudi u toku noci. Ove vrtoglavice su posledica oboljenja unutrasnjeg uva, kada se otkace otokristali sa senzornog epitela utrikulusa - dela unutrasnjeg uva koji detektuje linearno kretanje i gravitaciju.
Vestibularna migrena je drugi po redu uzrok vrtoglavica. Smatra se da je uzrok vrtoglavica isti patofizioloski mehanizam koji dovodi do migrenskih glavobolja. Vrtoglavice su obicno pracene nekim od migrenskih simptoma kao sto je fotofobija ili fonofobija.
Neuronitis vestibularisa dovodi do veoma jake vrtoglavice pracene mucninom, povracanjem i nestabilnoscu, a simptomi postepeno prolaze tek nakon nekoliko dana. U pitanju je virusna upala zivca koji od cula za ravnotezu iz uva salje informacije ka visim centrima.
Menierova bolest je oboljenje unutrasnjeg uva, tako da osim napada jakih vrtoglavica pacijent ima oslabljen sluh i zujanje u obolelom uvu.
TIA – Transient ischemic attack je skup simptoma koji su posledica slabije prokrvljenosti mozdanog tkiva. Kada je slabije prokrvljena zadnja lobanjska jama, vrtoglavica je jedan od dominantnih simptoma.
Mozdani udar je cesto pracen jakom vrtoglavicom. Prisustvo neuroloskih simptoma razlikuje ovo oboljenje od neuronitisa vestibularisa. Glavobolja, oduzetost ekstremiteta, duple slike, ispad u vidnom polju, problem sa govorom . . . su simptomi koji zahtevaju hitnu medicinsku pomoc.
Pacijent sa vrtoglavicom cesto ne zna kome da se obrati, neurologu, oftalmologu, fizijatru ili otorinolaringologu. Neurootoloski pregled predstavlja skup testova na osnovu kojih se procenjuje da li je ostecen vestibularni sistem – sistem za ravnotezu. Na osnovu ovog pregleda i pacijentovih tegoba, iskusan lekar neurootolog moze postaviti tacnu dijagnozu. Po nekad su medjutim potrebni i detaljni testovi koji omogucavaju uvid u funkcionisanje vestibularnih nervnih puteva: VNG – Video Nistagmografija je baterija testova koji ispituje periferne i centralne vestibularne puteve. Kalorijski test se radi u sklopu videonistagmografije i daje znacajnu informaciju o funkcionisanju vestibularnog cula. VEMP ispituje vestibulo-cervikalni refleks koji je kod zdravih ispitanika prisutan i simetrican.